Razvoj vještina rane pismenosti jedna je od temeljnih zadaća svakog odgojitelja, roditelja ili suradnika u radu s djecom predškolske dobi. Poticanje jezičnog razvoja i razvoja jezičnih kompetencija na materinjem jeziku proces je koji se provodi od najranije dobi. U predškolskim se ustanovama poseban naglasak stavlja na vještine rane pismenosti, i to ne samo zbog zahtjeva Kurikuluma i odgojno-obrazovnih potreba, već i zbog ostvarivanja preduvjeta za daljnje obrazovanje, akademski i karijerni uspjeh te komunikacijske vještine.
Kada svemu navedenome dodamo dječji interes za knjigu i entuzijazam djelatnika vrtićkih ustanova, dobivamo izvanrednu kombinaciju želje, volje i mogućnosti za čitanjem, razmišljanjem i stvaranjem društva koje misli. Upravo je to tema kojom se već dugo bavi naša suradnica dr.sc. Anita Peti-Stantić. U intervjuu s odgojiteljicom-savjetnicom Ivančicom Žeravicom stavljen je naglasak na razne čitalačke aktivnosti i projekte u kojima ne sudjeluju samo djeca, već i njihovi roditelji, šireći tako dijapazon interesa i čitalačkih tema na još jedan projekt koji su osmislili: Kofer pun knjiga.
Ivančica Žeravica zaposlena je u Dječjem vrtiću Sunčana u Zagrebu već 41 godinu, a uz mnoge druge projekte koje osmišljava i provodi, aktivno je angažirana i u projektu Naša mala knjižnica. U prošlogodišnjim izlaganjima i videoesejima naglašavala je ulogu slikovnice u svladavanju govora te s koordinatorima aktivno dijelila svoje aktivnosti, ideje i znanja.
Za Moderna vremena piše Anita Peti Stantić
“Kako smo u prošlom razgovoru započele u pozitivnom i optimističnom tonu, uvjerene da zajednički možemo preokrenuti trend za djecu koja sve manje čitaju, dijelom i zato što im se sve manje čita u ranom djetinjstvu, tako i nastavljamo. Mnogi mladi roditelji nisu (sasvim) svjesni toga da se djeci može čitati već od najranije dobi i da time i sebi i djeci stvaraju mirno okruženje ispunjeno zajedništvom, da uspostavljaju mali osobni ritual koji se iz dana u dan ponavlja, a znate koliko mala djeca trebaju takve rituale i da, na kraju krajeva, na još jedan način prate i podupiru razvoj svoga djeteta.
Zato su tu odgajateljice u vrtićima koje sve to znaju i koje ulažu svoj trud i energiju u to da kod djece formiraju naviku svakodnevnog čitanja već od najranije dobi. Meni je osobno u nizu razgovora koje sam vodila s odgajateljicama i pedagoginjama iz nekoliko vrtića u kojima znam da se predano radi na jeziku i čitalačkoj pismenosti djece, jednako zanimljivo ono što se uspijeva postići s djecom, kao i ono što se uspijeva postići s roditeljima. Naime, znamo kako su djeca u predškolskoj dobi prirodno zaigrana, zainteresirana za najraznolikije aktivnosti, otvorena prema druženju s drugom djecom i novome, tako da vjerujem kako se i danas, kao i prije deset, dvadeset i trideset godina, s njima može čitati i zainteresirati ih za priču, kako se može provoditi aktivnosti prije i poslije čitanja koje će im biti smislene i zanimljive, a onda i potaknuti to da kasnije i sami postanu zainteresirani čitatelji.
(…)
Anita Peti Stantić: Molim vas približite nam redovite aktivnosti vezane uz razvijanje dječje jezične sposobnosti i čitalačke pismenosti koje su predviđene planom i programom predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova na dnevnoj ili tjednoj razini.
Ivančica Žeravica: To su prije svega sve aktivnosti kojima se potiče govorno-jezični razvoj, zato što je on jedan od preduvjeta razvijanja čitalačke pismenosti. Uz to, ovisno o dobnim skupinama, redovitim je planom u našim vrtićima predviđeno redovito čitanje slikovnica, knjiga, enciklopedija i dugih tekstova prikladnih za djecu, kao i pričanje priča. Djeca svih dobi izuzetno vole sve te aktivnosti. Isto tako, redovito se provode i razne govorne igre, od razgovora, zagonetki i pitalica do opisivanja, prepričavanja i drugih oblika govornoga izražavanja, ali i lutkarske i dramske improvizacije te dramatizacije priča. Sve je to moguće samo u skupini, gdje jedna djeca potiču drugu i surađuju na svim aktivnostima kako bi rezultat bio što bolji, pri čemu se i aktivnosti i sadržaji planiraju i ostvaruju u skladu sa dobi djece. Odavno s djecom izrađujemo slikovnice, odnedavno i digitalne.”
(…)
U zanimljivom razgovoru spomenute su i brojne čitalačke aktivnosti, projekti i inicijative. Cijeli intervju pročitajte ovdje.
Moderna vremena portal je koji se bavi kulturnim, književnim, čitalačkim, ali i odgojno-obrazovnim sadržajima. Pokrenut je s ciljem afirmiranje knjige i čitanja, kao i svih onih koji na bilo koji način sudjeluju u životu knjige.
