Autorica NMKolumne:
Lina Krnic
magistra primjenjene lingvistike
Roman talijanskog dječjeg psihologa i autora Luigija Ballerinija namijenjen je adolescentnoj publici te istražuje teme društvene kontrole kroz upotrebu tehnologije i nedostatka kritičkog razmišljanja u ovom distopijskom svijetu koji je izuzetno sličan našoj stvarnosti.
U NMK 3 dijelu projekta čitamo o svemu onome što socijalna tehnologija jest, ali i o onome što bi mogla biti.
„Myra zna sve“ knjiga je koju mladi u Italiji i Europi polako ali sigurno prepoznaju kao vrijedno i zanimljivo štivo – uz jasne likove i konkretne dijaloge, autor preispituje pitanja društvene kontrole kroz korištenje tehnologije te manjak kritičkog mišljenja među većinom stanovništva u ovom distopijskom svijetu veoma bliskom našoj stvarnosti.
Myra je oblik umjetne inteligencije, nalik današnjoj Alexi ili Siri, no Myra doseže korak dalje, do svakog kutka svačijeg života. Ovaj roman svoje korijene zasigurno vuče u klasičnim distopijskim romanima poput Orvellove 1984., koristeći elemente poput konstantnog nadzora u javnosti i u privatnom životu, odanosti režimu, tj. u ovom slučaju vjerovanje u ispravnost i dobronamjernost Myre, te zabrane ili izmjene književnih djela. Sve ove elemente Ballerini prilagođava današnjem svijetu i svoju radnju smješta u blisku budućnost, a naše razmišljanje o ovom žanru odvodi korak dalje.
Priča počinje školskim plesom, Spajalicom, na kojoj se glavni likovi ovog romana upoznaju. Spajalica predstavlja suvremeni ekvivalent tradicionalnog načina upoznavanja, no u ovom slučaju, umjetna inteligencija Myra preuzima ulogu “matchmakera” i određuje tko je idealan partner za koga. Dok se Ale veseli ovogodišnjoj Spajalici i čvrsto vjeruje Myrinim odabirima, Vera je mnogo skeptičnija. Na Verino iznenađenje, Ale i ona dobro se slažu, usprkos njegovoj odanosti Myri. Malo pomalo, Vera budi Aleovu znatiželju i potiče ga da kritički počne promatrati svijet oko sebe, te mu otkriva kako je članica tajnog društva kojemu je cilj osloboditi se Myre i srušiti režim. Ale, kao tipični suvremeni tinejdžer, vjeruje u prednosti tehnologije i njezine preporuke. U svojoj bezgraničnoj odanosti Myri, potpuno je nesvjestan manipulacija koje se odvijaju u njegovom životu.
Nakon prvotnog oklijevanja, Ale ipak prihvaća činjenicu da zapravo nije slobodan i priključuje se pokretu otpora. Slijede tajna okupljanja, Aleova službena inicijacija, te dodjela tajnih zadataka kako bi, korak po korak, što veći broj ljudi počeo propitivati Myrinu ulogu. S druge strane, Vera predstavlja skeptičnu tinejdžericu koja je svjesna opasnosti od prevelikog povjerenja u tehnologiju i sustave kontrole te se na razne načine pokušava domoći slobode.
Uključivanje zvučnih imena kao što su Orwell, Cervantes, Molière i Hemingway u ulozi pseudonima u Pokretu ovom romanu dodaje dublje značenje i simboliku. Ova imena predstavljaju poznate i utjecajne pisce čija su djela često bila usmjerena protiv totalitarizma, cenzure i ograničenja slobode, stoga možemo reći kako autor implicitno uspoređuje trenutačni društveni kontekst u romanu s problemima koje su ovi veliki pisci obrađivali u svojim djelima.
Preuzimanjem slavnih imena u pokušaju zadržavanja anonimnosti, likovi izražavaju strah od Myre i tehnološke kontrole koja bi ih mogla identificirati i kazniti. Ovaj element doprinosi stvaranju narativne napetosti, dok istovremeno potiče čitatelja na promišljanje o ulozi tehnologije u našim životima i pogotovo objavljivanju privatnih detalja na internetu, bez trunke razmišljanja o tome tko zapravo ima pristup obilju informacija o nama.
Uz adolescentske likove, priča je posebno prikladna za srednjoškolce koji će sigurno prepoznati sebe i svoje prijatelje u mladim junacima ove priče. No, ništa u ovom romanu nije crno-bijelo. U šokantnom obratu, na kraju priče saznajemo da je misteriozni King, vođa pokreta otpora, zapravo također samo umjetna inteligencija koju je razvila Myra, a ne stvarna osoba. Ovom posljednjom ironijom, Ballerini nas upozorava je otpor režimu dobar početak, ali ne i korak na kojemu treba stati. Potpuna kontrola možda počinje od dobre volje, no granica između slobodnog izbora i slijepog slijeđenja uputa ubrzo postaje sve mutnija, dok na kraju ne nestane.
Čitajući ovu knjigu pitamo se kako nitko (ili zanemariv broj pojedinaca) ne propituje postojeću strukturu i čvrsto stojimo iza junaka koji odabiru djelovati, no spremni smo ignorirati to da značajke pokreta otpora imaju karakteristike potpune društvene kontrole – tajnost sastanaka, depersonalizacija kroz korištenje dodijeljenih imena te zabrana dijeljenja pravih osobnih podataka, marginalizacija onih koji preispituju „istinu“, kult ličnosti (uz dodatan element potpune tajnosti identiteta vođe). Nakon mnogobrojnih distopijskih priča, svejedno padamo u istu zamku kao i likovi kojima se svaki put iznova čudimo.
Lina Krnic završila je preddiplomski studij engleskog jezika i sociologije na Sveučilištu u Zagrebu, nakon čega se posvetila istraživačkom radu kroz studij primijenjene lingvistike u Velikoj Britaniji, na Sveučilištu u Essexu.
Još za vrijeme studija počinje surađivati s Ibis grafikom na prijevodima s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski.
Po završetku studija stječe kvalifikaciju voditeljice izrade i provedbe projekata te se zapošljava u Ibis grafici kao voditeljica EU projekata poticanja čitanja. U ovoj ulozi donosi na hrvatsko tržište preko 50 novih naslova europske dječje književnosti te organizira mnogobrojna događanja za djecu i mlade. Osmislila je i vodi projekt Kutija knjiga.
U slobodno vrijeme prevodi, čita i provodi vrijeme sa svojim psom.
