Što čitamo u vrtićima

PE PITA… O NEBU

Silvija Šesto, Vanda Čižmek


Silvija Šesto višestruko je nagrađivana autorica knjiga za mlade. Mnoga njezina djela postavljena su na pozornicu i uvrštena u lektiru.

Vanda Čižmek ilustratorica je vrijednih slikovnica. Spomenut ćemo samo Pohvalu nagrade “Grigor Vitez” za ukupno stvaralaštvo na području ilustracije u 2017. godini.

PE PITA O NEBU prva je u nizu slikovnica u kojem dječak Pe (Petar) preispituje svijet oko sebe. Petar je jako znatiželjan dječak. Traži odgovore na pitanja o svijetu oko sebe, a odgovore mu (ne)daje teta Slikovnica. Dječak ne posustaje s pitanjima do samog kraja priče. No, uz blagu dozu ironije uz predočenje činjenica sam zaključuje kako to obično djeca i znaju: mudro i pravično. Pe prikuplja informacije, ponekad i na kapaljku, i gradi svoj svijet prilagođavajući odgovore svijetu kakav bi trebao zapravo biti.


LJEKARNIK MIŠKO… ili zašto veljača ima 29 dana

Dr. Jazbec, Valentina Supanz Marinić


Slikovnica Ljekarnik Miško na duhovit i zabavan način uči djecu da postoji prijestupna godina. Zamotano u fantastičnu priču o tome kako je vrijeme krenulo unatrag, osvrće se i na neke pojave u društvu.

Glavni je lik priče, ljekarnik Miško, vrlo pedantna osoba kojoj se u životu ništa ne događa slučajno. No, 28. veljače dogodio se jedan nepredviđeni događaj: semafor na trećem križanju prestao je raditi. Sve se poremetilo.

Miško je morao nadoknaditi izgubljeno vrijeme kako ne bi zakasnio na posao. Neoprezno je krenuo dok je još bilo upaljeno žuto svijetlo na semaforu i sudario se s Petrom koji je također krenuo na žuto svijetlo. Nastala je velika gužva. Svi su stalo. Red se protegnuo sve do mora pa i dalje. Konačno je zadnji u redu krenuo unatrag. Svi su krenuli za njim kako bi se uspjeli izvući iz tog nepreglednog reda. Međutim, tada su i druge stvari krenule unatrag.

Što se sve dogodilo posljednjeg dana te veljače i kako su se stvari ponovno vratile u normalu, možete saznati ako zavirite u ovu duhovitu slikovnicu, punu neobičnih događaja koju je ilustrirala Valentina Supanz Marinić.


KAKO PRESTRAŠITI ČUDOVIŠTE

Jana Bauer, Malgosia Zajac


Jana Bauer slovenska je autorica uspješnih knjiga o simpatičnoj i nestašnoj šumskoj vili i zbirke priča Ding Don priče. Dobila je nekoliko nacionalnih nagrada, a u Kazalištu lutaka u Ljubljana izvodi se uspješna predstava prema njenom tekstu.

Malgosia Zajac poljska je ilustratorica u svojim ilustracijama koristi vještine i različite tehnike kako bi stvorila nepostojeće svjetove na papiru. U ovoj slikovnici uspješno je stvorila razna čudovišta i svijet dječaka Ota.

Oto Skakavac naizgled je običan dječak koji nam na početku otkriva da je otjerao tri čudovišta i četiri žohara. Jednog dana njegov prijatelj Filip Zec došao je na čaj i rekao mu da ima uistinu veliki problem. Pod njegov krevet zavuklo se čudovište. Oto je neustrašivo prihvatio izazov, uzeo veliku torbu i krenuo u avanturu. Samo hrabro! Svako čudovište ima svoju slabu točku.

KIOSK

Anete Melece


Anete Melece bavi se grafičkom umjetnošću i animacijom. Studirala je vizualne komunikacije u Latviji i animaciju u Švicarskoj. Njezin kratki animirani film “Kiosk”, prema kojemu je nastala istoimena slikovnica prikazan je na brojnim filmskim festivalima po svijetu i dobio više nagrada. Radi u Latviji i Švicarskoj.

Ovo je priča o prodavačici Olgi koja je tako velika da živi zaglavljena u kiosku iz kojega ne može van. Dane provodi u posluživanju kupaca, listanju časopisa i maštanju o putovanjima. Jednog dana neočekivani događaji slijede jedan za drugim i Olgino putovanje započinje!

Kiosk” je topla i neočekivana priča o nekome tko je zaglavio pronalazeći način da bude slobodan. Iz priče se može izvući snažna poruka, ako se dovoljno potrudimo, uspjet ćemo ostvariti svoje ciljeve bez obzira na sve što nas sprječava u tome. Jer, i neočekivane loše prilike mogu dovesti do dobrih rješenja.

Slikovnica je napravljena prema motivima iz istoimenog animiranog filma latvijske autorice Anete Melece koji je postigao zapažen uspjeh u cijelom svijetu.


PRIPOVIJEST O MIŠU KOJI NIJE IMAO SANJKE

Kadri Lepp, Piret Niinepuu – Kiik


Kadri Lepp estonska je glumica i dječja spisateljica. Diplomirala je na Višoj školi scenskih umjetnosti Estonske glazbene akademije, a nakon toga počinje raditi u kazalištu Ugala. Dosad je objavila tri knjige za djecu.

U šumi je pao prvi snijeg i sve životinje krenule su na sanjkanje. Mali miš više od svega na svijetu želio se sanjkati s ostalima, ali nije imao sanjke. Tužno je promatrao vrh brijega s kojeg su se čuli dječji smijeh i vrištanje, te svjetlucao snijeg koji je prštao iza sanjki.I mrzovoljna stara kornjača nije se sanjkala. Ona je stajala u podnožju brda i ljutito promatrala graju na vrhu brda. A onda je čula potiho šmrcanje i u snježnom nanosu pored sebe primijetila je mišića.

Kada je čula što ga tišti, kornjača mu obeća da će mu ispuniti želju ako joj pomogne da se popne na vrh brda. Kornjača je bila vrlo stara i penjala se sporo, tako da je put do vrha dugo trajao.No nagrada je bila vrijedna toga, jer su pomogli jedno drugome i proveli najljepši dan u životu penjući se i spuštajući niz brijeg. Ovo je topla zimska priča koja govori kako možemo pomoći jedni drugima u ostvarenju želja i ciljeva. Prikazuje kako su nesebičnost i pomaganje drugima vrlo vrijedne vrline koje valja posjedovati.


MAMIN ZMAJ

Piret Jaaks, Marju Tammik

Piret Jaaks, estonska je scenaristica i dramatičarka. Objavljivala je književne i kazališne kritike u kulturnim publikacijama, pisala izvještaje, intervjue, osobne priče i druge članke da mnoge estonske medije. Poznatija je kao dramatičarka, ali piše i kratku prozu i dječje knjige. Članica je Saveza pisaca Estonije, Estonskog udruženja redatelja i dramatičara i Udruženja mladih autora.

Zmaj živi unutar moje mame. Povremeno riga vatru – kao kad mi padne pekmez na pod ili prolijem šalicu kakaa po krevetu ili škarama napravim rupicu u maminoj svečanoj haljini. Zmaju se ne sviđa kada se događaju takve nesreće pa dolazi i viče, pretpostavljam da je sve moja krivica. Mama ne vjeruje da mogu pozvati njezinog zmaja jer samo ona zna čarobne kojima se zmaj priziva. Zapravo, mama ih želi zaboraviti jer ju je zmaj izmorio. Ipak, mislim da je sjajno imati vlastitog zmaja!

Knjiga govori o odnosu majke i djeteta kroz djetetove oči, te o tome kako oboje uče nositi se sa svojim emocijama. Srdačna i draga priča za djecu kroz koju će i roditelji i djeca naučiti da treba pričati o emocijama, o tome kako vlastito ponašanje utječe na tuđe emocije. Spoznajemo da u svima nama postoji zmaj koji ponekad želi vikati i rigati vatru, ali nadamo se da ćemo ga svi u nekom trenutku moći poslati na Mjesec.