Zgode kostura Janka

Triinu Laan estonska je autorica knjiga za djecu. Bavi se prevođenjem i uređivanjem knjiga na jeziku voro koji se govori na jugu Estonije. Za svoje je knjige dobila brojne domaće i inozemne nagrade. Knjiga „Zgode kostura Janka“ uvrštena je u katalog The White Ravens.

Marja-Liisa Plats estonska je ilustratorica, grafička dizajnerica i fotografkinja. Ilustrirala je više od 50 knjiga za djecu i mlade te surađuje s časopisima za djecu gdje objavljuje svoje ilustracije. Dobitnica je brojnih priznanja i nagrada.

Boris Vidović književni je prevoditelj koji živi u Helsinkiju. Prevodi s finskog i estonskog jezika.

Janko odlazi u zasluženu mirovinu. Godinama je živio u jednoj školi i pomagao djeci na satovima anatomije. Pomalo je ostario – zglobovi mu više nisu gipki kao prije, a i nekoliko je puta bio polomljen (i popravljan). Sada odlazi na imanje bake i djeda na kraju šume kako bi uživao u mirnom životu. Baka mu pokloni djedov šešir, a djed svoj stari svečani sako. I Jankova avantura može početi! Upoznavanje sa stanovnicima imanja prolazi relativno mirno, dok susjedi iz sela nisu baš oduševljeni pridošlicom. No Janko uskoro postaje punopravni član male obitelji – djed i baka tetoše ga i paze, popravljaju mu kosti i zube.

Naravno, priča ovdje tek počinje. Janko je kostur čije su kosti spojene žicom, zubi nadograđeni plastelinom, a udubljeni dijelovi ispunjeni drvenim štapićima. Janko je prijatelj, tješitelj, spašavatelj puževa, umjetnički eksponat i branitelj od lopova. I sve to dok odmara na selu i uživa u mirovini. No,  kad baka premine, djed i Janko primorani su stvoriti novu svakodnevicu i priviknuti se na to da baka više nije s njima – iako i dalje živi u njihovim sjećanjima. Možda ćemo se na početku čitanja pitati zašto je autorica odabrala upravo kostura kao nositelja radnje, ali kad dođemo do kraja knjige, ta nam sitnica jednostavno više neće biti važna. Janko će nam postati jednako dobar prijatelj u mašti kao što je to bio i u knjizi.

Ova knjiga ne donosi samo pozitivne obiteljske poruke, već i one koje potiču razumijevanje, toleranciju i prihvaćanje različitosti. Jankova priča naglašava važnost uvažavanja svih bića, bez obzira na njihov izgled ili prošlost. Kroz prizmu jednog kostura koji traži svoje mjesto u svijetu, autorica potiče čitatelje na razmišljanje o vlastitim stavovima prema onima koji su drugačiji.

Kao i u izvorniku, u hrvatskom je prijevodu korišten dijalekt, pa tako baka i djed dijaloške dijelove priče iznose jednostavnim kajkavskim narječjem, što pridonosi osjećaju pripadnosti i autentičnosti priče. Šaljive i neobične situacije obiluju opuštajućim humorom. Pametne i domišljate rečenice teku kroz tekst bez pauzi i nepoželjnih aluzija, što čitanje ove knjige čini zabavnom i opuštajućom aktivnošću.

Ova knjiga donosi nekoliko važnih vrijednosti: tema koja otvara pitanja o smrti, nedostajanju i vlastitoj pripadnosti uz jasan i zanimljiv spoj teksta i ilustracija zaokupit će pažnju svakog čitatelja.  Tekst priče teče i lako se čita – djeci lako shvatljiv humor odrasle će ipak nagnati na razmišljanje o vlastitom mjestu u svijetu, obitelji ili privatnim odnosima. Ilustracije obiluju događajima, a najvažniji su detalji izdvojeni fluorescentnom ružičastom bojom. Uz toplu obiteljsku dinamiku, knjiga također istražuje teme poput prijateljstva i zajednice.

Jankovo putovanje od školskog anatomskog modela do voljenog člana obitelji na selu simbolizira osobni rast i potragu za identitetom. Unatoč razlikama, pravi dom se ne nalazi uvijek u savršenstvu, već u srcima onih koji nas prihvaćaju takve kakvi jesmo.

Zavirite u knjigu!