Od priče do filma

Autorice kolumne:

TATJANA ŠKRLEC i NIKOLINA PRPIĆ

Dječji vrtić Ivane Brlić-Mažuranić, Zagreb

Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić iz Zagreba više godina zaredom sudjeluje u projektu “Naša mala knjižnica”. Mješovita skupina “Lavići” s integriranim programom ranog učenja engleskog jezika, sa svojim odgojiteljicama Nikolinom Prpić i Tatjanom Škrlec ove godine sudjeluje prvi puta. U našoj skupini primjenjujemo projektnu metodu rada kao oblik prirodnog integriranog učenja koji potiče razvoj svih ključnih kompetencija i meta-kognitivnih sposobnosti.

Vrijeme ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja osjetljivo je razdoblje u kojem se postavljaju temelji za cjeloživotno učenje, formiraju se načela važna za život, usvajaju stavovi, vrijednosti i ponašanja ključna za razvoj tolerancije, kulturne osjetljivosti i razvoja svijesti o globalnoj povezanosti. Zato smo povezivanjem čitalačkih i digitalnih kompetencija nastojale pružiti djeci poticajnu okolinu za spoznajni i kreativni razvoj.

"Na ekranima"

Ovu smo temu odabrali zato što omogućuje proširivanje dječjih spoznaja i jačanje kompetencija iz materinskog i stranog jezika te potiče razvoj digitalnih kompetencija, što podržava i ovaj projekt. S obzirom na velike razlike u dobi djece i njihovih razvojnih mogućnosti, vodili smo računa da sve aktivnosti budu različitog stupnja složenosti.

Djeca se danas susreću s digitalnim medijima vrlo rano; igrice na mobitelima, tabletima, računalima i konzolama dio su svakodnevice djece predškolske dobi. Suvremene generacije sve više vremena provode “na ekranima”, ponekad i bez nadzora roditelja, a često su izloženi sadržajima koji nisu primjereni njihovoj dobi. Postavlja se pitanje je li za razvoj djeteta uopće dobro da sudjeluje u ovakvim aktivnostima te utječu li i kako digitalni sadržaji na razvoj motorike, verbalnog izražavanja i socioemocionalnih vještina? Budući da živimo u 21. stoljeću, digitalne su vještine danas prijeko potrebne jer se život čovjeka promijenio ulaskom u digitalno doba. Digitalizacija se proširila na gotovo sve oblike rada i života, stoga nije moguće zamisliti budućnost djece bez razvijenih digitalnih vještina. Kvalitetno koncipiran Kurikulum ranog odgoja treba ujedinjeno skrbiti za sva područja razvoja (Slunjski, 2013.), pa zato treba pratiti i digitalizaciju cjelokupnog društva. Novostečena znanja, osim stvaranja novih potreba, omogućuju promjene istovremeno mijenjajući pojedinca i društvo. Taj proces zahtijeva permanentno usavršavanje edukatora današnje djece jer su promjene koje nas zahvaćaju vrlo brze i sveobuhvatne. Učitelji su suvremenici digitalizacije, svjedoci vremena prije kompjutora, interneta i brzih promjena u sustavu. To nas dovodi do zaključka da je potrebno prilagođavati, mijenjati i osuvremeniti obrazovni sustav kako bi isti mogao pratiti potrebe tržišta rada i društva u cjelini.

Od priče do filma

U našoj skupini uočili smo velik interes djece za animirane filmove i elektroničke medije. Primijetili smo također i nedostatak kritičkog stava, osobito u smislu vremena provedenog uz takve sadržaje. Odlučili smo pedagoški djelovati, te pokazati kako se digitalne kompetencije trebaju razvijati na kreativan način. Djecu smo upoznali s tehnikom stop motion animacije te cijelim procesom stvaranja animiranih filmova.

Započeli smo od kratkih filmova jednostavne fabule kojima je glavna zadaća bila upoznati stvaranje pokreta odnosno animacije likova. Za to smo koristili likove od plastelina po uzoru na omiljene animirane serijale Wallace and Gromit i Janko Strižić o kojima smo prethodno razgovarali. Nastalo je nekoliko kratkih animacija s kojima su djeca, stvarajući ih, proučila kako napraviti pokret na filmu, koliko sličica je potrebno da se taj pokret vidi, kako se na film snima glazbena kulisa, koliko ona mora trajati da pokrije cijeli video uradak i kako funkcionira sama aplikacija na mobitelu.

S obzirom na veliki interes za snimanje, nastavili smo razvijati nove ideje u hodu. Prilikom čitanja slikovnice „Djevojčica i medo“ odlučili smo izraditi još jedan tematski animirani film. Koristili smo različite likovne tehnike za izradu kulisa; tempere, vodene boje, flomastere, kolaž i pedagoški nestrukturirane materijale te smo iste kombinirali.

Djeca su se dogovarala kakav film žele snimiti, osmislili su fabulu i redoslijed scena. Nakon toga su izradili knjigu snimanja u koju su detaljno nacrtali i napisali kako sve po redu treba napraviti. Potom su prešli na izradu scenografije. Shvatili smo da mobitel na stativu ne smijemo pomicati i da scenografija mora biti određene veličine i udaljenosti od kamere radi cjelovitosti kadra.

Likove smo potom nacrtali na papiru i zalijepili na tuljce od wc papira da samostalno stoje u prostoru za vrijeme snimanja. Crtanje likova i lijepljenje na tuljce bila je nova ideja nakon plastelina koju su djeca sama osmislila promišljajući o problemu statike te da se u kadru ne smije vidjeti ruka koja drži likove. Nakon što je osnovno snimanje u aplikaciji bilo gotovo, dodali smo zvuk. Svako dijete je ispričalo dio priče koji smo snimili na video te smo također, koristeći se istom aplikacijom, dodali zvučnu kulisu. Djeca su samostalno birala zvukove. Na kraju je sve trebalo uskladiti s vremenom trajanja videa što zahtijeva usklađivanje dužine izgovorenog teksta, zvučne kulise i samog videa. To su djeca radila tako što su dodavala kadrove u pojedine dijelove videa kako bi dužina videa i zvuka bila ista.

Najveći napredak postignut je u razvoju digitalnih kompetencija i razumijevanju digitalnih alata i njihove uloge u kreiranju i korištenju digitalnih sadržaja. Sve snimljene filmove postavili smo potom na You tube aplikaciju, a naš film Kosjenka i Regoč uvršten je ove godine u program 3. lutkarskog festivala Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Za nas odgojitelje bilo je izrazito važno uključiti svu djecu imajući u vidu njihove individualne sposobnosti te dovršiti projekt kako bi sva djeca vidjela rezultat svog zajedničkog truda i uspjeha. Osnaživanjem osobnog identiteta i izgradnjom pozitivne slike o sebi u procesu rada na projektu poticali smo i osjećaj samopouzdanja i sigurnosti u susretu s novim iskustvima.

Svako dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje koje prihvaća i podržava različitost identiteta. To podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste i prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta (Šikić, 2021). Ovaj proces je dugotrajan i zahtjevan. Iziskuje korištenje spoznajnih kapaciteta, umjetničkog stvaralaštva, fine motorike i digitalnih kompetencija. Pritom do izražaja dolazi timski rad, suradnja i dogovaranje, socijalne vještine i koncentracija te upornost da se završi kompleksan proces. Djeca su posebno napredovala u razvoju socijalnih vještina, empatije i tolerancije. Međusobno su si pomagala, a dijete s teškoćama u komunikaciji snimilo je svoj glas u filmu i postupno se oslobodilo inhibicije govora pred skupinom.

Ostati u priči

Povezivanje s projektom Naša mala knjižnica došlo je prirodno i lako: na temelju priča iz ponuđenih slikovnica, snimamo filmove! Prednost je što u pričama na ovaj način ostajemo puno dulje i intenzivnije zbog dugotrajnosti procesa izrade. Čitav se projekt NMK širi izvan okvira i omogućava integraciju novih pristupa rada na pojedinim temama i razvoja novih vještina i kompetencija djece. Takav sveobuhvatan projekt je izrazito interaktivan te omogućuje povezivanje unutar odgojno-obrazovnog sustava – od suradnje između skupina u vrtiću do roditelja i šire zajednice, izložbi, stručnih skupova… Surađujući sa susjednom skupinom u vrtiću omogućili smo djeci prijenos stečenih znanja i digitalnih kompetencija. Djeca mentori upoznala su djecu susjedne skupine s tehnikom stop motion stvaranja animiranih filmova pa je i susjedna odgojna skupina „Kućice“ snimila svoj animirani film.

Osnažena su mnoga poznanstva i stečena su nova prijateljstva između djece što je rezultiralo povećanom zajedničkom igrom na dvorištu i smanjenjem sukoba koji uobičajeno nastaju u zajedničkoj igri. Suradnja s roditeljima tekla je paralelno s kreativnim procesom. Roditelji su svakodnevno pratili što djeca rade i u kojoj smo fazi snimanja. Svi filmovi predstavljeni su roditeljima na roditeljskom sastanku. O oduševljenju aktivnostima kazuju i dječje izjave za naše novine Lion News: Čitali smo priču “Djevojčica i medo”: „Prekrasna je! Puno toga smo se igrali na što nas je potaknula ova priča, a snimili smo i film i bilo nam je zabavno!”

Prepoznati, osnažiti, uživati

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015.) kaže: “Vrtić je mjesto istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja, mjesto stvaranja i izražavanja u različitim izražajnim formama.” Poticati ljubav prema čitanju od najranijeg djetinjstva jedna je od osnovnih ali i najkompleksnijih zadaća vrtića. Da bismo u tome bili uspješni, važno je prepoznati i uvažiti interese djece. Projekt “Naša mala knjižnica” i snimanje filmova na temelju priča iz projekta pridonio je razvoju ključnih kompetencija iz hrvatskog i engleskog jezika, digitalnih kompetencija i kulture čitanja. Osnažene su dječja inicijativa i poduzetnost te socijalne vještine. U segmentu razvoja digitalnih kompetencija pokazali smo kako na pravilan način koristiti medijske alate za dobrobit djece i stjecanje novih znanja.

Mi, odgojitelji, rasli smo i učili zajedno s djecom. Taj je proces bio interaktivan jer smo mi podučavali i poticali njih, a ponekad smo od njih ponešto i sami naučili. Zajedno smo stjecali iskustvo kako učiti i kako to učenje treba izgledati – zabavno, poticajno, zanimljivo i integrativno. Suradnja djece i odgojitelja u ovom projektu proizvela je veliko zadovoljstvo djece i odgojitelja i mnogo novih kreativnih ideja koje nas zajedno usmjeravaju ka daljem radu.

Literatura:
Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. (2015). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Slunjski, E. (2013). Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima. Mladi profesor, Zagreb.
Šikić, T. (2021). Promicanje kulturne baštine i tradicije kao dio kurikuluma održivog razvoja predškolske ustanove (Master’s thesis). Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.
Vekić-Kljajić, V. (2016). Stavovi roditelja predškolske djece o ključnim kompetencijama važnim za budući uspjeh djeteta. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 65 (3), 379 – 402.

Pročitajte još...

Share on Facebook