Kad slikovnica traži glas, tijelo i prostor: razmišljanja o dramskom odgoju uz projekt Naša mala knjižnica

Autorica kolumne:
IVA DOLENC, mag. nov. 

Pišem ovaj tekst iz perspektive novinarke koja se profesionalno bavi riječima, pričama i njihovim utjecajem, ali i kao polaznica Poslijediplomskog specijalističkog studija Dramske pedagogije. Upravo me spoj ta dva područja potaknuo na promišljanje o slikovnicama kao mediju koji ima potencijal koji seže daleko izvan samog čitanja. Projekt Naša mala knjižnica prepoznajem kao vrijedan i promišljen doprinos razvoju čitateljske kulture među najmlađima, a moja je motivacija zapitati se: što se sve još može dogoditi s pričom kada joj dopustimo da “izađe“ iz knjige i uđe u prostor.

OD SLOVA DO DRAME

Iako dramsko pedagoške metode nisu sastavni dio projekta Naša mala knjižnica, same knjige koje projekt uključuje obilježene su snažnim narativima, slojevitim likovima i temama koje doslovno pozivaju na interpretaciju. U kontekstu današnjeg školovanja i nastavnih planova koji teže aktivnom učenju, razvoju kritičkog mišljenja i emocionalne pismenosti, postavlja se pitanje na koje sve načine djeca mogu doći u dublji odnos sa samim tekstom koji im ponudimo. Dramski odgoj, kako ga definiraju autorice Dorothy Heathcote ili Cecily O’Neill, ne služi isključivo razvoju glumačkih vještina, već razumijevanju svijeta kroz iskustvo. 

Iako ne radim izravno s djecom, kroz studij Dramske pedagogije kontinuirano se susrećem s primjerima u kojima dramske metode produbljuju razumijevanje književnog teksta i potiču aktivnu percepciju priče. Iz te perspektive, slikovnice iz ovog projekta doživljavam kao odličan polazišni materijal za takav rad, čak i onda kad on nije formalno predviđen.


ISKUSTVO I DOŽIVLJAJ

Važno je naglasiti da dramski odgoj u svakodnevnoj obrazovnoj praksi ne mora značiti samu inscenaciju ili glumu. Veća pozornost pripisuje se pristupu i samom procesu, a uz koji se postavljaju pitanja kako bi bilo biti određeni lik, biti u nekoj situaciji ili donijeti odluku koju donosi lik iz predstavljene slikovnice. Takve aktivnosti pridonose iskustvenom doživljavanju teksta potiče razvoj empatije i emocionalne pismenosti. Istodobno se razvijaju komunikacijske vještine, sposobnost suradnje i sigurnost u izražavanju vlastitih misli i doživljaja.

U praksi se dramski pristup može ostvariti i uz jednostavne dramske vježbe, poput zamrznutih prizora, kratkih improvizacija ili zamišljanja unutarnjeg glasa lika, omogućuju istraživanje priče bez potrebe za izvođenjem ili glumom. Naglasak pritom ostaje na procesu i promišljanju, a ne na rezultatu. Suživljavanje s likovima otvara prostor za dublje razumijevanje teksta te za razgovor o emocijama, vrijednostima i različitim načinima reagiranja.

DRAMSKO-PEDAGOŠKO PROMIŠLJANJE

Osvještavanje ove teme važno je jer pokazuje da književni tekst nije zatvoren sustav, već korisni odgojni materijal koji može potaknuti dijalog, kritičko mišljenje i, ono najvažnije u današnjici, empatiju. Iz perspektive nekoga tko dolazi iz medijskog prostora, primjećujem koliko su takvi procesi rijetko vidljivi u javnom diskursu, iako su ključni za razvoj kulture čitanja, ali i kvalitetno oblikovanje mladih ljudi.

Projekt Naša mala knjižnica pokazuje da slikovnica može biti odlično uporište za razvoj dramskih vještina znatiželjnih mališana, a kasnije i odraslih ljudi. Dramski odgoj, iako nije njegov sastavni dio, može se promatrati kao mogućnost za rad i razumijevanje. Vjerujem da priče zaslužuju biti ispričane više puta i na više načina, a svaka nova interpretacija otvara prostor za razumijevanje, povezivanje i rast. Uvođenje dramsko pedagoškog promišljanja, čak i kao dodatne mogućnosti ili inspiracije, moglo bi obogatiti način na koji se o slikovnicama razgovara i izvan učionice.

Iva Dolenc diplomirana je novinarka i stručna suradnica Ibis grafike. Voditeljica je i kreatorica podcasta Više od knjige (More than a story, 2024.-2027.), surađuje u kreiranju raznih književno-kreativnih sadržaja te uređuje i vodi društvene događaje Ibis grafike. U Našoj maloj knjižnici sudjeluje u kreiranju web sadržaja, vodi društvene mreže i odnose s javnošću. Autorica je dviju NMKolumni, moderatorica je susreta s autorima te surađuje i koordinira književne susrete s djecom.