Autorica kolumne:
Mirjana Rajković
Dječji vrtić – vrtić Panda
Varaždin
Dječji vrtić Panda s projektom Naša mala knjižnica upoznao se 2021. godine, kada se odgojno-obrazovna skupina Bistrooki po prvi puta pridružila NMK obitelji. Kao višegodišnja koordinatorica NMK, a sada i NMK Mini, odlučila sam zapisati dio svojih zapažanja vezanih uz povezanost dječje slikovnice i profesionalnog razvoja odgojitelja. Promjene koje su se događale u odgojno-obrazovnom radu odgojitelja uključenih u NMK upućuju na to da je svaka slikovnica ponuđena djeci ujedno i u funkciji stručne literature za odgojitelje.
Obveza svakog odgojitelja jest kontinuirano stručno usavršavanje. Sudjelovanjem na tematskim skupovima, skupovima unutar ustanove te korištenjem suvremene stručne literature osnažujemo odgojno-obrazovni rad i planiranje aktivnosti i sadržaja u funkciji razvoja svih kompetencija djeteta. Profesionalni razvoj temelji se i na unutarnjoj motivaciji svakog odgojitelja, otvorenosti za nove spoznaje i promjene i samom doživljaju odgojitelja vezanom uz alate koje će koristiti u svom radu. Slikovnica je jedan od medija koji kod odgojitelja budi možda već zatomljene emocije i promišljanja neposredno djelujući na motivaciju odgojitelja za osobni i profesionalni razvoj.
Uključivanjem u projekt NMK dolazimo do spoznaje da je dječja slikovnica dodatni poticaj odgojitelju za njegov profesionalni i osobni rast. Poveznica između dječje slikovnice i profesionalnog razvoja odgojitelja ne odnosi se samo na odabir slikovnice, već ona postaje alat za rad, planiranje materijalnog i socijalnog okruženja, promatranje procesa koji su nastali potaknuti slikovnicom te sredstvo za vrednovanje odgojno-obrazovnog rada i ostvarivanja zadaća planiranih unutar Kurikuluma i Godišnjeg plana i programa odgojno obrazovnog rada.
Profesionalni razvoj vezan je i uz uz razvoj vizualnog jezika odgojitelja. Analizom ilustracija utječemo na promišljanje kako kompozicija, boja, tehnika ilustracije, kompatibilnost s tekstom bude znatiželju djeteta i djetetovu percepciju slikovnice.
Stručno i kritičko promišljanje odnosi se na odabir slikovnica sa sadržajem i ilustracijama koji razvijaju dječji čitalački izbor, svijest o životnim vrijednostima, osjećaj za emocionalni i estetski doživljaj, a da pri tome djetetu bude zabavno na način da dijete poželi ponovni susret s slikovnicom.
Slikovnica potiče kod odgojitelja i razvoj metodičkih kompetencija i kreativnog djelovanja.
Slikovnice koje su ponuđene djeci i koja su kod djece pobudila dodatnu potrebu za izričajem i dubljim raspravama o slikovnici odgojitelju otvaraju mogućnosti za projektno planiranje.
Planiranje nastaje na osnovu interesa i potreba djece na osnovu zapažanja nakon čitanja. Odnosu djeteta i slikovnice doprinosi stvaranje prostora „čitalačkog centra“. Djeca u centru više puta tijekom dana odabiru ponuđene slikovnice. Uz slikovnicu poistovjećuju se s likovima, slobodno govore o emocijama i povezuju doživljaj s ilustracijama. Pokazuju interes za raznolikost i specifičnost ilustracija. Česte su refleksije putem likovnih izričaja, tehnikama ilustracija iz slikovnica.
Tako nastaju projekti koji traju i više tjedana, a nadopunjuju se i obogaćuju novim sadržajima i aktivnostima. Unutar tih projekata odgojitelj surađuje s širom zajednicom, udrugama i ostalim ustanovama. Iz našeg višegodišnjeg sudjelovanja u NMK posebno bih istaknula projekt koji je nastao nakon čitanja slikovnice Zvonko. Sam Zvonko postaje knjižni junak i odlazi u drugi vrtić, omogućava odgojitelju i djeci izmjenu doživljaja i iskustva te „izlazi“ iz prostora vrtića. Projekt je trajao dva mjeseca i odveo nas u smjeru razvoja spoznaje o različitostima, te svijesti i prihvaćanju osoba s invaliditetom. Odgojitelj-koordinator surađuje s Udrugom slabovidnih osoba i Udrugom osoba s invaliditetom s kojima ostvaruje susrete i druženja.
Promatranjem dječjih doživljaja i samog procesa dječje igre i dječjih interesa te uočavanjem ishoda odgojitelj postaje refleksivni praktičar. Na osnovu svojih zapažanja vezanih uz dječji razvoj i procese unutar odgojno obrazovnog rada, odgojitelj se razvija i profesionalno jer poseže za dodatnom literaturom i izvorima za odvijanje rada i ulaska u zonu akcijskog istraživanja.
Dječja slikovnica postaje sredstvo širenja društvene mreže, produbljivanja profesionalnih odnosa i ostvarivanja osobnih, ali i stručnih ciljeva. Uključivanje roditelja u aktivnosti unutar projekta dovodi do potpunije informiranosti roditelja o odgojitelju kao profesionalcu, koji promišlja i djeluje sukladno dječjim interesima i osobnostima. Na početku svake pedagoške godine roditelje upoznajemo s projektom, njegovom svrhom i slikovnicama koje ćemo ponuditi djeci. Provodimo kraću radionicu o važnosti rituala u životu djeteta s naglaskom na ritual čitanja. Anonimnim upitnikom saznajemo da 50% roditelja nema naviku čitanja.
Nakon uključivanja roditelja u nastajanje čitateljskog vlakića i pozitivnih povratnih informacija, potičemo njegovanje aktivnosti čitanja i u obiteljskom okruženju. Svi roditelji iz skupine izrađuju s djetetom razne zadatke, a dijete pritom ima mogućnost prezentiranja pročitane slikovnice odgojitelju, skupini ili prijatelju. Redovito se uključujemo i u aktivnost Razmjene knjižnog junaka, a upravo boravak knjižnog junaka u obitelji za nas predstavlja još jedan vrijedan i izuzetno važan jedan oblik suradnje vrtića i obitelji. Roditelji i djeca na različite načine provode dan s knjižnim junakom uz neizostavno zajedničko čitanje priče za laku noć. Pozitivne povratne informacije roditelja dodatno osnažuju odgojitelja i motiviraju za daljnji rad, a odgojitelj slikovnicu doživljava kao važnu poveznicu između njega, djece i roditelja, ali i ostalih u kolektivu.
Kao produkt na osnovu iskustava, nastala je ideja o upitniku za odgojitelje, koji bi ukazao na profesionalni razvoj onih koji su uključeni u projekt NMK. Cilj upitnika je bio da na nivou ustanove uočimo važnost dječje slikovnice, ali i online susreta tijekom pedagoške godine koje je organizirala Naša mala knjižnica, a koji su omogućili razmjenu primjera dobre prakse svih uključenih u projekt, kao i dostupnost video- i pisanih materijala.
Pomoću provedenog upitnika unutar ustanove dolazimo do rezultata koji ukazuje da postoji razlika u promišljanjima između odgojitelja koju su bili ili jesu uključeni u projekt NMK i onih koji nisu.
Odgojitelji koji su uključeni u projekt sve elemente procjenjuju kao vrlo važne, dok odgojitelji koji nisu do sada bili dio projekta kao vrlo važne ističu: vanjski izgled slikovnice, povezanost teksta i ilustracije, tema slikovnice i dob djeteta.
Čitanje slikovnice kod odgojitelja potiče i njegov osobni doživljaj slikovnice. Taj je doživljaj uvjetovan njegovim iskustvima i životnim vrijednostima te kulturom življenja, a odgojitelj ih na neposredan način donosi u skupinu i prenosi djeci. Iz toga proizlazi da će svaki odgojitelj na drugačiji način doživjeti istu slikovnicu i da je refleksija doživljenog s drugim odgojiteljima, ali i s djecom, ono što će obogatiti pristup čitanju slikovnice i kasnijim aktivnostima u skupini.
Nakon nekoliko projektnih ciklusa i aktivnog sudjelovanja u čitalačkim projektima, zaključujemo da izmjena iskustva i prikaz rada na skupovima vrtića ne može zamijeniti neposredno iskustvo. Važno u projekt uključiti što više odgojitelja, bez obzira na dob djece s kojom odgojitelj provodi odgojno obrazovni rad.
Uključivanjem u projekt doprinosimo profesionalnom razvoju odgojitelja ali i osobnom razvoju. Samim time stvaramo pozitivno ozračje i profesionalno djelovanje koje stvara prepoznatljivu kulturu življenja u vrtiću.
Literatura:
Bojović D.: Više od igre, ispričaj mi priču; Split, 2013.; Harfa d.o.o.
Petrović -Sočo B.: Dijete, odgajatelj i slikovnica; Zagreb, 1997.; Alinea
Tankersley M., Brajković S., Handžar S.; Zagreb ,2012.; Pučko otvoreno učilište Korak po korak
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014
Narančić Kovač S.: Jedna slikovnica, dva svijeta; Zagreb, 2015., Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Slunjski E.: Integrirani kurikulum ranog i predškolskog odgoja: učenje djece u zajednici; Zagreb, 2011.; Mali profesor
