- O NAMA
- PROJEKTNE SKUPINE
- Aktivnosti
- FORUM
- NMKalendar
- Prijave 2026./2027.
- O NAMA
- PROJEKTNE SKUPINE
- Aktivnosti
- FORUM
- NMKalendar
- Prijave 2026./2027.
Jadranka Gabrić, Marija Jurić, Ivona Ljoljić
Odgojna skupina Zvončići Dječjeg vrtića Bubamara Benkovac sudjelovala je u projektu „Naša mala knjižnica” u razdoblju od 12. studenoga 2025. do 10. lipnja 2026. godine. Riječ je o međunarodnom projektu usmjerenom na poticanje čitanja i razvijanje ljubavi prema knjizi od najranije dobi.
Skupina Zvončići je mješovita odgojna skupina koju čini 20 djece u dobi od 4 do 6 godina. Sudjelovanjem u projektu djeca su kroz slikovnice, priče i raznolike kreativne aktivnosti imala priliku razvijati predčitalačke vještine, obogaćivati rječnik, poticati maštu, izražavati vlastite doživljaje te razvijati interes za knjigu i čitanje.
Prateći djecu, njihove reakcije, interese i doživljaje tijekom susreta sa slikovnicama, odlučili smo se uključiti u projekt kako bismo dodatno podržali njihovu znatiželju, potrebu za istraživanjem priča te spontani interes za knjigu, likove i stvaralačke aktivnosti koje iz njih proizlaze.
Projekt je u skupini proveden kroz svakodnevne i planski osmišljene aktivnosti koje su djeci omogućile aktivno sudjelovanje, razgovor o pročitanom, likovno i stvaralačko izražavanje te povezivanje književnih sadržaja s vlastitim iskustvima. Na taj su način djeca učila slušati, promišljati, surađivati i izražavati svoje misli, osjećaje i ideje.
Sudjelovanje u projektu „Naša mala knjižnica” obogatilo je odgojno-obrazovni rad skupine Zvončići te dodatno potaknulo djecu na istraživanje svijeta knjiga, priča i mašte.
Slikovnica „Protukišna juha” autorice Majde Koren i ilustratorice Ane Maraž jedna je od slikovnica obuhvaćenih projektom „Naša mala knjižnica”. Kroz ovu slikovnicu djeca su imala priliku upoznati zanimljivu, maštovitu i djeci blisku priču koja potiče razgovor o prirodnim pojavama, svakodnevnim situacijama, osjećajima i zajedništvu. Nakon čitanja slikovnice djeca odgojne skupine Zvončići razgovarala su o sadržaju priče, likovima i događajima te iznosila vlastite doživljaje i razmišljanja.
Priča ih je potaknula na maštanje, govorno izražavanje i razvijanje rječnika, a kroz različite aktivnosti djeca su povezivala književni sadržaj s vlastitim iskustvima.
Poseban naglasak stavljen je na poticanje kreativnosti i stvaralačkog izražavanja. Djeca su kroz likovne, govorne i istraživačke aktivnosti izražavala svoje dojmove o slikovnici, zamišljala vlastitu „protukišnu juhu” te razgovarala o tome što bi sve u nju stavila. Na taj su način razvijala maštu, suradnju, komunikacijske vještine i sposobnost izražavanja vlastitih ideja.
Izradom kišobrana i oblaka od prirodnih materijala djeci je omogućeno cjelovito učenje kroz igru, istraživanje i stvaralačko izražavanje. Aktivnost je poticala razvoj fine motorike, koordinacije, koncentracije, strpljivosti i ustrajnosti, ali i mašte, kreativnosti te sposobnosti povezivanja književnog sadržaja s praktičnim iskustvom. Djeca su istraživala prirodne materijale, uočavala njihove osobine, slagala ih i raspoređivala, čime su razvijala spoznajne i predmatematičke vještine. Zajedničkim radom poticala se suradnja, dogovor, dijeljenje materijala, međusobno pomaganje i osjećaj pripadnosti skupini, u skladu s osobnom, emocionalnom i tjelesnom, obrazovnom te socijalnom dobrobiti prema NKRPOO-u.
U aktivnosti „kuhanja” s prirodnim materijalima djeca su istraživala različite teksture, oblike, veličine i količine te kroz manipulaciju materijalima razvijala osjetilnu percepciju, finu motoriku, koordinaciju oko-ruka i preciznost pokreta. Presipavanjem, miješanjem, razvrstavanjem i uspoređivanjem materijala djeca su spontano razvijala predmatematičke vještine, koncentraciju, strpljivost i sposobnost rješavanja problemskih situacija.
Aktivnost je poticala simboličku igru, maštu i stvaralačko izražavanje jer su djeca prirodne i neoblikovane materijale pretvarala u sastojke za svoju „protukišnu juhu”. Tijekom zajedničkog rada djeca su se dogovarala, dijelila materijale i pribor, čekala svoj red, surađivala te razvijala komunikacijske i socijalne vještine.
Tijekom aktivnosti djeca su izrađivala loptice od krep papira koje su kasnije koristila za ukrašavanje lonca za „protukišnu juhu”. Gužvanjem, trganjem i oblikovanjem papira djeca su razvijala finu motoriku šake i prstiju, koordinaciju oko-ruka, preciznost, strpljivost i koncentraciju. Aktivnost je poticala i osjetilno istraživanje materijala kroz dodir, boju, mekoću i mogućnost oblikovanja.
Kroz zajednički rad djeca su se dogovarala, dijelila materijale, čekala svoj red i međusobno surađivala, čime se poticala socijalna dobrobit i osjećaj pripadnosti skupini. Istodobno su razvijala kreativnost, maštu i sposobnost pretvaranja jednostavnog materijala u dio zajedničkog projekta.
Nakon izrade loptica od krep papira djeca su njima ukrašavala lonac izrađen od plastične kante. Aktivnost je bila povezana sa slikovnicom „Protukišna juha” te je djeci omogućila da kroz stvaralački rad pretvore svakodnevni, pedagoški neoblikovani materijal u simbolički predmet za igru i daljnje projektne aktivnosti.
Lijepljenjem, stiskanjem, umetanjem i raspoređivanjem loptica djeca su razvijala finu motoriku, koordinaciju oko-ruka, preciznost pokreta, koncentraciju i ustrajnost. Birajući boje i način ukrašavanja, izražavala su vlastitu kreativnost, maštu i estetski doživljaj. Tijekom zajedničkog rada djeca su surađivala, dogovarala se, dijelila materijale, čekala svoj red i međusobno se poticala.
Nakon izrade i ukrašavanja lonca, djeca su kroz simboličku igru „kuhala” protukišnu juhu koristeći različite predmete, voće, povrće i dostupne materijale. Aktivnost je bila povezana sa slikovnicom „Protukišna juha”, a djeci je omogućila da doživljaj priče prenesu u igru, razgovor i stvaralačko izražavanje. Tijekom igre djeca su imenovala sastojke, dogovarala redoslijed radnji, miješala, dodavala, uspoređivala i zamišljala što je sve potrebno za njihovu juhu. Time su razvijala govor, rječnik, maštu, logičko zaključivanje, predmatematičke pojmove, finu motoriku i koordinaciju pokreta.
Posebno se poticala socijalna dobrobit, jer su djeca surađivala, dijelila uloge, čekala svoj red, uvažavala prijedloge druge djece i zajednički gradila tijek igre.
U aktivnosti pripreme „protivirusne juhe” djeca su sudjelovala u praktičnom procesu pripreme hrane: rezala su povrće, imenovala namirnice, uočavala njihove boje, mirise, oblike i teksture te ih pripremala za kuhanje u kuhinji. Nakon rezanja, povrće su odnijela kuharici kako bi se skuhalo, čime su doživjela cjelovit proces nastanka jela — od pripreme sastojaka do gotove juhe.
Aktivnost je poticala razvoj samostalnosti, odgovornosti i praktičnih životnih vještina, kao i razvoj fine motorike, koordinacije oko-ruka, pažnje i preciznosti. Djeca su kroz neposredno iskustvo učila o zdravim prehrambenim navikama, važnosti povrća za zdravlje te o suradnji s djelatnicima vrtića.
Praktične aktivnosti pripreme hrane potiču iskustveno učenje, razvoj životnih vještina i pozitivnog odnosa prema zdravoj prehrani, čime se pridonosi cjelovitom razvoju djeteta predškolske dobi.
Nakon što su djeca narezano povrće odnijela u kuhinju na kuhanje, kuhana je juha vraćena u skupinu. Djeca su uz nadzor odraslih sudjelovala u završnoj pripremi juhe blendanjem štapnim mikserom te su promatrala kako se kuhano povrće pretvara u gustu juhu. Na taj su način neposredno upoznala završni dio procesa pripreme obroka — od sirovih namirnica, preko kuhanja, do gotovog jela.
Zajedničkim kušanjem i jedenjem „protivirusne juhe” za ručak djeca su razvijala pozitivan odnos prema zdravoj prehrani, usvajala kulturno-higijenske navike te jačala samostalnost i odgovornost tijekom obroka.
Uključivanje djece u cjelovit proces pripreme hrane potiče iskustveno učenje, razvoj životnih vještina i svijest o važnosti zdravih prehrambenih navika.
U aktivnosti izrade okvira za obiteljsku fotografiju djeca su izrađivala i ukrašavala okvire namijenjene fotografijama svoje obitelji. Koristeći PUR pjenu, boje i različite likovne materijale, djeca su istraživala teksturu, oblik i mogućnosti oblikovanja materijala te stvarala osobni okvir koji za njih ima emocionalnu vrijednost.
Tijekom aktivnosti razvijala su finu motoriku, koordinaciju oko-ruka, preciznost, koncentraciju, strpljivost i ustrajnost. Odabirom boja i načina ukrašavanja poticali su se kreativnost, estetski doživljaj, samostalnost i stvaralačko izražavanje. Aktivnost je ujedno potaknula razgovor o obitelji, članovima obitelji, ljubavi, sigurnosti i pripadnosti. Djeca su imala priliku predstaviti svoju obitelj, slušati druge i uvažavati različitosti obiteljskih zajednica.
Prema NKRPOO-u, aktivnost pridonosi razvoju osobne, emocionalne i tjelesne dobrobiti, obrazovne dobrobiti te socijalne dobrobiti, jer povezuje stvaralački rad, emocionalno iskustvo, istraživanje materijala i komunikaciju s drugima. Nakon izrade okvira djeca su promatrala fotografije svojih obitelji, razgovarala o njima te nabrajala članove obitelji. Aktivnost je djeci omogućila da kroz osobno iskustvo predstave svoju obitelj, imenuju bliske osobe i izraze osjećaje povezane s obiteljskim okruženjem.
Promatranjem fotografija i razgovorom djeca su razvijala govorno-jezične vještine, bogatila rječnik pojmovima vezanim uz obitelj te vježbala pravilno oblikovanje rečenica. Nabrajajući članove obitelji, djeca su razvijala sposobnost opisivanja, prisjećanja, uspoređivanja i povezivanja osobnog iskustva s odgojno-obrazovnim sadržajem.
Aktivnost je posebno poticala osobnu, emocionalnu i socijalnu dobrobit jer su djeca jačala osjećaj identiteta, pripadnosti, sigurnosti i emocionalne povezanosti s obitelji. Slušanjem drugih učila su uvažavati različitosti obiteljskih zajednica, razvijati empatiju, strpljenje i kulturu komunikacije.
Nakon promatranja obiteljskih fotografija i razgovora o članovima obitelji, djeca su likovno prikazivala svoju obitelj crtežom. Aktivnost je djeci omogućila da kroz njima blizak i emocionalno važan sadržaj izraze doživljaj svoje obitelji, odnose među članovima te osjećaje ljubavi, sigurnosti i pripadnosti.
Crtanjem članova obitelji djeca su razvijala finu motoriku, grafomotoričke vještine, koordinaciju oko-ruka, prostornu orijentaciju na papiru, pažnju i koncentraciju. Istodobno su poticana na imenovanje članova obitelji, opisivanje svojih crteža, uspoređivanje i prepoznavanje sličnosti i različitosti među obiteljima.
Likovno izražavanje obiteljskog iskustva potiče razvoj dječjeg identiteta, emocionalne sigurnosti, simboličkog mišljenja i komunikacijskih kompetencija, čime se pridonosi cjelovitom socioemocionalnom razvoju djeteta predškolske dobi.
Slikovnica „Ideja od milijuuuun dolara” autorice Katerine Sad jedna je od slikovnica obuhvaćenih projektom „Naša mala knjižnica”. Autorica kroz duhovitu i djeci blisku priču potiče promišljanje o idejama, mašti, stvaralaštvu, upornosti i važnosti vjerovanja u vlastite zamisli.
Nakon čitanja slikovnice djeca su razgovarala o tome što je ideja, kako nastaje i na koje se sve načine može ostvariti. Priča ih je potaknula na izražavanje vlastitih misli, osmišljavanje novih rješenja, maštanje i kreativno promišljanje. Djeca su imala priliku iznositi svoje prijedloge, slušati ideje drugih, uspoređivati ih i nadograđivati zajedničkim razgovorom.
Slikovnica je u odgojnoj skupini Zvončići poslužila kao poticaj za govorne, likovne, istraživačke i stvaralačke aktivnosti kojima su se razvijale komunikacijske vještine, kreativnost, samopouzdanje, inicijativnost i sposobnost rješavanja problema. Prema NKRPOO-u, aktivnosti vezane uz slikovnicu pridonose osobnoj, emocionalnoj i tjelesnoj dobrobiti, obrazovnoj dobrobiti te socijalnoj dobrobiti, jer djeci omogućuju aktivno sudjelovanje, izražavanje vlastitih ideja, suradnju, dogovor i uvažavanje različitih načina razmišljanja. Aktivnosti koje potiču stvaranje i razmjenu ideja razvijaju divergentno mišljenje, kreativnost, samopouzdanje i inicijativnost, što je važan temelj cjelovitog razvoja djeteta predškolske dobi.
Tijekom analize slikovnice „Ideja od milijuuuun dolara” autorice Katerine Sad, djecu se posebno dojmio lik pačića, koji je postao glavni poticaj za daljnje aktivnosti. U skladu s interesom djece i temom slikovnice, aktivnosti su usmjerene na pokret, igru, maštu i stvaralačko izražavanje. U suradnji s kineziologom djeca su kroz vježbanje koristila pačji hod, oponašajući kretanje pačića. Aktivnost je poticala razvoj grube motorike, ravnoteže, koordinacije, pravilnog držanja tijela, snage nogu i prostorne orijentacije. Djeca su kroz pokret povezivala sadržaj slikovnice s vlastitim tjelesnim iskustvom, čime je književni sadržaj proširen na kineziološko područje. Povezivanje književnog sadržaja s kineziološkim aktivnostima potiče integrirano učenje, pri čemu dijete kroz pokret razvija motoričke, spoznajne, emocionalne i socijalne kompetencije.
Tijekom obrade slikovnice „Ideja od milijuuuun dolara” autorice Katerine Sad, djeca su pokazala poseban interes za likove koji se u slikovnici spominju, osobito za pačiće. Polazeći od dječjeg interesa, aktivnosti su dalje usmjerene na istraživanje, razgovor i likovno oblikovanje životinja.
Djeca su promatrala izgled pačića i drugih životinja, imenovala ih, opisivala njihove osobine te iznosila vlastite ideje o tome koje bi životinje željela izraditi. Na taj su način aktivno sudjelovala u planiranju aktivnosti, predlagala rješenja i razvijala osjećaj važnosti vlastitog mišljenja. Likovnim izražavanjem djeca su svoje ideje pretvarala u konkretne radove, koristeći boje, kistove i različite materijale. Aktivnost je poticala razvoj kreativnosti, mašte, fine motorike, koordinacije oko-ruka, koncentracije i ustrajnosti. Istodobno su se razvijale govorno-jezične vještine kroz imenovanje, opisivanje, razgovor i prepričavanje doživljaja. Zajedničkim radom djeca su učila slušati ideje drugih, dogovarati se, dijeliti materijale i uvažavati različite načine izražavanja.
U sklopu aktivnosti potaknutih slikovnicom „Ideja od milijuuuun dolara autorice Katerine Sad, djeca su došla na ideju izrade štalice i dvorišta za životinje koje su prethodno izradila.
Aktivnost je započela izradom kućice od kartonske kutije, čime su djeca sudjelovala u prenamjeni pedagoški neoblikovanog i recikliranog materijala.
Od crvenog hamer papira djeca su rezala oblike crijepa za krov, a od komada kartona izrezivala su oblike kamenja. Izrezane kartonske kamenčiće najprije su bojala fasadnom bojom, a zatim ih lijepila na štalicu, oblikujući izgled zidova. Tijekom rada djeca su istraživala različite materijale, njihove teksture, čvrstoću, mogućnosti rezanja, bojanja i lijepljenja.
Aktivnost je poticala razvoj fine motorike, koordinacije oko-ruka, preciznosti, koncentracije, strpljivosti i ustrajnosti. Djeca su razvijala prostornu percepciju, sposobnost planiranja, logičko mišljenje i razumijevanje odnosa dijelova i cjeline. Kroz dogovor i zajednički rad učila su surađivati, dijeliti materijale, uvažavati ideje drugih i sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja.
Aktivnost je imala i STEM obilježja, jer su djeca kroz praktičan rad konstruirala, mjerila, uspoređivala, ispitivala stabilnost, promišljala o funkcionalnosti građevine i rješavala problemske situacije tijekom izrade.
Nakon izrade prve štalice, djeca su pokazala interes za daljnje građenje i istraživanje novih materijala. Tijekom razgovora izrazila su želju riječima: „Teto, mi bismo sad gradili s nečim drugim“. Polazeći od dječje inicijative, ponuđeni su im stirodur i drvofiks kao novi materijali za konstruiranje.
Djeca su komadiće stirodura slagala na podlogu i lijepila drvofiksom, oblikujući zidove i prostor nove štalice za životinje. Tijekom aktivnosti istraživala su svojstva stirodura, njegovu lakoću, oblik, teksturu, čvrstoću i mogućnosti povezivanja. Raspoređivanjem elemenata razvijala su finu motoriku, koordinaciju oko-ruka, preciznost, koncentraciju, strpljivost i ustrajnost.
Aktivnost je poticala prostorno planiranje, razumijevanje odnosa dijelova i cjeline, logičko promišljanje te sposobnost rješavanja problemskih situacija. Djeca su promišljala kako rasporediti elemente, kako ih učvrstiti i kako izraditi stabilnu konstrukciju. Na taj su način vlastitu ideju nastavila razvijati kroz istraživanje, građenje i stvaralački rad.
Prateći interes djece, aktivnost se nastavila izradom životinja od stirodura i čačkalica. Djeca su samostalno i uz podršku odgojitelja osmišljavala kako oblikovati životinje, kako povezati pojedine dijelove te na koji način postići da izrađeni modeli budu stabilni i funkcionalni za igru. Tijekom aktivnosti djeca su istraživala svojstva ponuđenih materijala, njihovu čvrstoću, oblik, teksturu i mogućnosti spajanja. Umetanjem čačkalica u stirodur, slaganjem dijelova i oblikovanjem životinja razvijala su finu motoriku, koordinaciju oko-ruka, preciznost, koncentraciju, strpljivost i ustrajnost.
Aktivnost je imala izražena STEM obilježja, jer su djeca kroz praktičan rad konstruirala, ispitivala stabilnost, uspoređivala veličine, promišljala o rasporedu dijelova i tražila rješenja za oblikovanje životinja. Na taj su način razvijala prostornu percepciju, logičko mišljenje, sposobnost planiranja i rješavanja problemskih situacija. Nakon izrade životinja uslijedila je simbolička igra u kojoj su djeca izrađene životinje koristila u osmišljenim situacijama i pričama. Imenovala su životinje, određivala njihove uloge, stvarala odnose među njima i razvijala tijek igre. Time su se poticali mašta, govor, kreativno mišljenje, suradnja, dogovor i socijalne vještine.
Slikovnicu „Crveno” autora i ilustratora Jana De Kindera u odgojnoj skupini Zvončići koristimo kao svakodnevni poticaj za razgovor o pravilima lijepog ponašanja, prijateljstvu, prihvaćanju i uvažavanju drugih. Slikovnica nam pomaže u prepoznavanju različitih osjećaja, razumijevanju posljedica vlastitih postupaka te razvijanju empatije prema drugima.
Kroz sadržaj slikovnice djeca razgovaraju o tome kako se osjećamo kada nas netko povrijedi, kada se netko neprimjereno ponaša ili kada je nekome potrebna pomoć i podrška. Priča potiče djecu na promišljanje o važnosti lijepih riječi, međusobnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba, pomaganja prijatelju i stvaranja sigurnog ozračja u skupini.
Slikovnica je postala dio svakodnevnih odgojnih situacija, osobito pri dogovaranju i ponavljanju pravila ponašanja u skupini. Djeca se kroz primjere iz priče lakše prisjećaju dogovorenih pravila, prepoznaju poželjna i nepoželjna ponašanja te uče preuzimati odgovornost za vlastite postupke.
Slikovnica „Pod valovima” autorice Meritxell Martí i ilustratora Xaviera Salomóa u odgojnoj skupini Zvončići poslužila je kao poticaj za razgovor o različitosti, prihvaćanju i uvažavanju svakog djeteta. Polazeći od sadržaja slikovnice, aktivnosti smo usmjerili na razvijanje senzibiliteta za posebnosti svakog pojedinca, s posebnim naglaskom na našu prijateljicu iz skupine koja ima razvojna odstupanja. Djeca su kroz razgovor promišljala o tome kako smo svi različiti, ali jednako vrijedni, te kako prijateljstvo, podrška i prihvaćanje čine važan temelj zajedništva u skupini.
Nakon čitanja i razgovora djeca su crtala svoj doživljaj slikovnice različitim crtačkim tehnikama, izražavajući vlastite dojmove, osjećaje i razumijevanje priče. Likovnim izražavanjem razvijala su maštu, kreativnost, finu motoriku, koordinaciju oko-ruka te sposobnost prenošenja osobnog doživljaja u crtež.
Aktivnosti potaknute slikovnicom „Pod valovima” pridonijele su razvoju empatije, prihvaćanja različitosti i stvaranja uključivog ozračja u skupini, pri čemu su djeca kroz razgovor, likovno izražavanje i zajedničko stvaranje razvijala socioemocionalne, komunikacijske i kreativne kompetencije.
Korištenjem crtačkih i slikarskih tehnika, tempera, pedagoški neoblikovanih i prirodnih materijala djeca su imala priliku istraživati boje, oblike, teksture i mogućnosti stvaralačkog izražavanja. Aktivnost je poticala razvoj mašte, kreativnosti, fine motorike, koordinacije oko-ruka, koncentracije i estetskog doživljaja. U sklopu aktivnosti potaknutih slikovnicom „Pod valovima” autorice Meritxell Martí i ilustratora Xaviera Salomóa, djeca su izrađivala morsko dno koristeći različite prirodne i pedagoški neoblikovane materijale. Aktivnost je proizašla iz razgovora o podmorskom svijetu, različitosti i prihvaćanju, a djeci je omogućila da vlastiti doživljaj slikovnice izraze kroz istraživanje, manipulaciju materijalima i likovno stvaranje.
U sklopu aktivnosti potaknutih slikovnicom „Pod valovima” autorice Meritxell Martí i ilustratora Xaviera Salomóa, u odgojnu skupinu Zvončići pozvali smo članove KUD-a Branimir Benkovac. Suradnja je organizirana s ciljem obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa, upoznavanja djece s tradicijskim tehnikama izrade te povezivanja sadržaja slikovnice s praktičnim i stvaralačkim iskustvom.
U sklopu aktivnosti potaknutih slikovnicom „Pod valovima” autorice Meritxell Martí i ilustratora Xaviera Salomóa, u odgojnu skupinu Zvončići pozvali smo članove KUD-a Branimir Benkovac. Suradnja je organizirana s ciljem obogaćivanja odgojno-obrazovnog procesa, upoznavanja djece s tradicijskim tehnikama izrade te povezivanja sadržaja slikovnice s praktičnim i stvaralačkim iskustvom.
Djeca su zajedno s članovima KUD-a sudjelovala u aktivnosti filcanja vune te izradi ribica tehnikom filcanja. Kroz neposredno iskustvo upoznala su vunu kao prirodni materijal, istraživala njezinu teksturu, mekoću, oblikovanje i mogućnosti pretvaranja u uporabni ili likovni predmet. Izradom ribica djeca su povezala temu podmorskog svijeta s tradicijskom tehnikom ručnog rada.
Od crvenog hamer papira djeca su rezala oblike crijepa za krov, a od komada kartona izrezivala su oblike kamenja. Izrezane kartonske kamenčiće najprije su bojala fasadnom bojom, a zatim ih lijepila na štalicu, oblikujući izgled zidova. Tijekom rada djeca su istraživala različite materijale, njihove teksture, čvrstoću, mogućnosti rezanja, bojanja i lijepljenja.
Aktivnost je poticala razvoj fine motorike, koordinacije oko-ruka, preciznosti, koncentracije, strpljivosti i ustrajnosti. Djeca su razvijala prostornu percepciju, sposobnost planiranja, logičko mišljenje i razumijevanje odnosa dijelova i cjeline. Kroz dogovor i zajednički rad učila su surađivati, dijeliti materijale, uvažavati ideje drugih i sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja.
Posebna vrijednost ove aktivnosti ogleda se u suradnji vrtića s lokalnom zajednicom, što je u skladu s načelima NKRPOO-a. Nacionalni kurikulum naglašava važnost otvorenosti vrtića prema obitelji i široj zajednici, partnerstva, suradničkog učenja te povezivanja dječjeg iskustva sa stvarnim životnim kontekstom. Uključivanjem članova KUD-a Branimir Benkovac djeci je omogućeno učenje kroz neposredno iskustvo, susret s tradicijskom baštinom svoga kraja te razvoj osjećaja pripadnosti zajednici, kulturi i tradiciji.
Zaključak
Sudjelovanje odgojne skupine Zvončići u projektu „Naša mala knjižnica” pokazalo se kao iznimno vrijedno iskustvo za djecu, odgojitelje i širu zajednicu. Projekt je djeci omogućio svakodnevni susret s kvalitetnim slikovnicama, potaknuo interes za knjigu i čitanje te otvorio prostor za razgovor, istraživanje, stvaralaštvo, igru i izražavanje vlastitih doživljaja.
Polazeći od dječjih interesa, reakcija i ideja, aktivnosti su se razvijale u različitim smjerovima: od likovnog i govornog izražavanja, simboličke igre, istraživanja prirodnih i pedagoški neoblikovanih materijala, praktičnih životnih aktivnosti i STEM istraživanja, do suradnje s lokalnom zajednicom. Na taj je način svaka slikovnica postala poticaj za cjelovito učenje i povezivanje književnog sadržaja s dječjim svakodnevnim iskustvom. Tijekom projekta djeca su razvijala predčitalačke i govorno-jezične vještine, bogatila rječnik, izražavala emocije, razvijala empatiju, kreativnost, maštu, samostalnost, suradnju i sposobnost rješavanja problemskih situacija. Posebna vrijednost projekta ogleda se u poticanju prihvaćanja različitosti, razvoju pozitivnih odnosa u skupini te stvaranju uključivog i podržavajućeg ozračja u kojem se svako dijete moglo osjećati prihvaćeno, važno i aktivno uključeno.
Projektne aktivnosti bile su usklađene s dobrobitima i načelima NKRPOO-a, osobito kroz poticanje osobne, emocionalne i tjelesne dobrobiti, obrazovne dobrobiti te socijalne dobrobiti djeteta. Djeca su učila kroz igru, istraživanje, neposredno iskustvo, suradnju i stvaranje, što je pridonijelo njihovu cjelovitom razvoju. Projekt „Naša mala knjižnica” obogatio je odgojno-obrazovni rad skupine Zvončići te dodatno potvrdio važnost slikovnice kao snažnog poticaja za razvoj dječje mašte, govora, emocija, kreativnosti, socijalnih odnosa i ljubavi prema knjizi.
